Nove mogućnosti i izazovi korištenja EU sredstava do 2027.

Krajem lipnja ove godine, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU dostavilo je Europskoj komisiji nacrte Sporazuma o partnerstvu, Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2021. – 2027. (OPKK) i Integriranog teritorijalnog programa 2021. – 2027. (ITP) ukupnog iznosa 6,7 milijardi eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj, Kohezijskog fonda i Fonda za pravednu tranziciju. ​To su ključni dokumenti temeljem kojih će se u narednom razdoblju raspisati novi javni pozivi za dodjelu bespovratnih sredstava EU.

Sukladno direktivi Komisije, navedenim dokumentima definirana je provedba 5 ključnih ciljeva koji se žele ostvariti u ovom sedmogodišnjem razdoblju. To su 1. Pametna, 2. Zelena, 3. Povezana, 4. Solidarna i 5. Europa bliže građanima, od kojih je minimalni postotak alokacije sredstava za Pametnu Europu 25% te 30% za Zelenu Europu. Pojednostavljeno rečeno, više od polovice ukupnog iznosa bit će namijenjen realizaciji ideja i projekata sa „pametnom“ i „zelenom“ komponentom. Prema informacijama sa 7. sjednice Nacionalnog koordinacijskog odbora za ESIF fondove u RH, raspoloživa alokacija u dva operativna programa (OPKK i ITP) za izravnu potporu poduzetnicima iz Europskog fonda za regionalni razvoj iznosi 13,4 milijardi kuna, a zajedno s Nacionalnim planom za oporavak i otpornost, EARDF (poljoprivreda) i Europskim socijalnim fondom, taj će iznos biti veći od 35 milijardi kuna odnosno oko 5 milijardi eura.

Neslužbene najave govore da bi prvi javni pozivi namijenjeni poduzetnicima za dodjelu bespovratnih sredstava iz novog programskog razdoblja mogli biti objavljeni krajem ove i početkom sljedeće godine zbog čega je važno na vrijeme započeti pripremu ideja i realizaciju istih u projektne prijedloge koji će konkurirati za dodjelu bespovratnih sredstava.

Priprema projektnog prijedloga tek je prvi korak u ponekad kompliciranom, ali najčešće isplativom i učinkovitom procesu pripreme i provedbe EU projekata. Naime, nakon definiranja ideje, ciljeva i ključnih projektnih pokazatelja koji će se ostvariti EU projektom i koji bi se na inače teško i/ili znatno sporije ostvarili, počinje razdoblje provedbe projekta koje najčešće traje od 12 do 24 mjeseca. U tom periodu korisnici EU sredstava susreću se s nizom kompliciranih i često neujednačenih procedura i praksi zbog čega angažiraju EU konzultante koji svojim iskustvom i znanjem pomažu korisnicima da uspješno realiziraju i provedu svoj projekt.

Najznačajniji izazov prilikom provedbe EU projekta je provođenje postupaka javne nabave. Iako, u pravilu, velika većina korisnika EU sredstava (prije svega mali i srednji poduzetnici) nisu obveznici provođenja postupaka javne nabave, EU pravila definiraju da se za nabave iznad određenog praga primijenjuju slična pravila kao i za „prave“ postupke javne nabave. Greške prilikom provođenja postupka nabave mogu biti izuzetno skupe za same korisnike obzirom da financijske korekcije za greške počinjene u procesu nabave mogu ići od 5, 10, 25 pa sve do 100% ukupne vrijednosti same nabave.

Uz izazov provođenja postupaka nabave, važno je učinkovito administrirati sve projektne aktivnosti i eventualne promjene tokom provedbe projekta, kao i svaka tri mjeseca izvijestiti nadležne institucije o uspjehu i napretku u procesu provedbe projekta. Tek u slučaju da nadležna tijela ocijene kako su potraživana sredstva utrošena na ispravan i pravilan način, korisnik ima pravo na povrat investiranih sredstava, ovisno o intenzitetu potpore koji je ostvaren.

Slijedom svega spomenutoga, jasno je da će poduzetnicima, ali i ostalim potencijalnim korisnicima EU sredstava, u narednim godinama (najmanje do 2027. g., a izvjesno je i kasnije) na raspolaganju biti veliki iznosi bespovratnih sredstava koji značajno mogu unaprijediti poslovanje, modernizirati, digitalizirati i „ozeleniti“ poslovne procese. Iz tog je razloga važno na vrijeme odabrati pouzdane konzultante koji će pomoći u pripremi i provedbi projektnog prijedloga kako bi se ostvario maksimalan razvojni potencijal, iskoristila europska sredstva i umanjila mogućnost financijskih korekcija i povrata odobrenih bespovratnih sredstava.